english
Pretraga:
Play.vj

zvuk: Luka Prinčič
produkcija: Codeep 

Ideja za izradu MIDI sučelja nastala je iz potrebe za prikazivanjem haptičkih oblika slike i zvuka. Takvi mediji skrivaju svoj potencijal upravo u formama u kakve se mogu transformirati, pa je nadzor nad transformacijom od ključnog značaja. Naprava koja omogućuje posjetitelju sudjelovanje u kreativnom procesu načinjena je tako da putem senzora prepoznaje promjene u kretanju, prisustvu i dodiru. Posjetitelj mijenja zvučni i vizualni izgled rada. Zvuk i slika prikazani su kao varijabla, riječ je naime o obliku koji nikad nije konačan te je tako stalno podvrgnut transformaciji. Gledatelj u taj proces ulazi kao nepoznanica koja određuje trenutačni oblik instalacije. Interakcija se sastoji u istraživanju svih mogućih oblika putem, mogli bismo reći, ‘instrumenta’ koji nema unaprijed određena pravila kako se na njemu svira.

Temeljno načelo je ukidanje tradicionalnoga koncepta slike kao pravokutno omeđenog, dvodimenzionalnog prostora i tradicionalne norme kipa (kao statičnog objekta, načinjenog od rijetkih, odabranih i postojanih materijala) s pokretnim objektima, oblikovanim uz uporabu novih materijala i medija te postavljenima s obzirom na dinamiku prostora, svjetlosti, zvuka i vremena. Težište se pri takvom oblikovanju premješta od mase k energiji, od statike k dinamici, od objekta k odnosu, od čvrstoga ka tekućem te od vizualne percepciji ka taktilnoj.

Interakcija je reducirana na geste, koje gledatelj izvodi rukama. S jedne strane senzori registriraju pokret, a s druge dodir. Kontrolni modul oblikovan je tako da potiče igru istraživanja beskonačnih mijena zvuka i slike. Okvir se doslovno otvara a korisnik također ima mogućnost, metaforički govoreći, da ga rastvori i stupi u igru oblikovanja pokretnog umjetničkog rada. Strategija je mobiliziranje promatrača umjetničkog djela da postane njegov sukreator, a programiranje njegova udjela uključeno je u sam koncept rada.

Prethodno pasivni gledatelj ulazi u dinamični odnos s umjetničkim djelom. Tek s njegovim sudjelovanje umjetničko djelo postaje cjelovito i tek njegovim sudjelovanjem biva umjetničkim djelom. Funkcija promatranja zamijenjena je funkcijom performativnosti: od publike se očekuje da djeluje i slijedi uputstva, jer će tek tada biti ostvarena prava svrha i smisao umjetničkom djela.

















cheap jerseys online outlet for sale