english
Pretraga:
Više o projektu

Firebirds je rad koji propituje složene međuodnose moći vatre i jezika iz niza različitih tehničkih, povijesnih i metaforičkih aspekata. Činjenica da je govor načinjen od zvuka nije uvijek očita dok govorimo, slušamo ili čitamo i dok smo usredotočeni na unutarnju dinamiku razgovora. No, elektronički su mediji, pogotovo radio, rekonfigurirali shvaćanje odnosa govora i zvuka u našoj kulturi tijekom dvadesetog stoljeća. Transformacija govora u signal, signala u val, koji je zatim snimljen i reproduciran, učinila je vidljivom činjenicu da je značenje zauvijek pretvoreno u zvuk, zvuk u signal, signal u buku i tako dalje.

Bez obzira na svu svoju moć i mogućnosti nametanja terora, pravac kojim se kreću glasovi političkih lidera jednako je tehnologiziran. Na kraju, i oni su samo val u zraku, šum na valnoj duljini. Zvuk sa svim pratećim procesima snimanja, transmisije i recepcije čini tu činjenicu vidljivom. U radu Firebirds su korišteni originalni isječci iz govora Josifa Staljina, Benita Mussolinija, Franklina Roosevelta i Adolfa Hitlera iz 1935./36. godine. Izvor zvuka je plamen, moduliran u visokovoltažnim audio-poljima.
 
Među pionirima radija bio je i usamljeni i čeznutljivi mladić, Lee De Forest, koji je sjedeći u svom skromnom domu u New Havenu, 1904. godine, eksperimentirao nadajući se da će doći do otkrića koje će ga učiniti bogatim i slavnim. Tipkajući na svom Hertzian telegrafu primjetio je da se iskre na plinskoj svjetiljci pojavljuju i nestaju prilikom svake prenesene točke i crte. Siguran da je otkrio revolucionarni, novi i osjetljivi prijemnik radio valova, načinio je nekoliko patenata u kojima je primjenio svoje otkriće. Puno prije pravne regulacije izdavanja patenata, De Forest je otkrio da modulaciju plamena ne uzrokuju radio valovi nego zvuk tipkanja, i time je potvrdio otkrića LeContea i Tyndalla iz 1850-tih. Neobeshrabren i opsjednut fiksnom idejom da iskre moraju biti osjetljivi receptor Hertzianovih valova, nastavio je istraživanje. Oslanjajući se na rad suvremenika Ambrosea Fleminga u Engleskoj, i na raniji rad Elstera i Geitela u Berlinu, De Forest je počeo eksperimentirati sa žaruljama, zamijenivši plamen žarnim nitima. Zahvaljujući pronicljivosti, ustrajnosti ili pukoj sreći, de Forest je, 1906. godine uspio napraviti audion ili vakumsku cijev, učinkovito pojačalo koje je terebalo učiniti radio medijem široke primjene kakav je kasnije postao. Time je De Forest najavio elektroničku eru: televiziju, radar i računalo koji su obilježili veliki dio 20.stoljeća. Njegova invencija predstavlja nam isječak vremena, 1906. godinu, doba električnog osvjetljenja, kada su plamen svijeća i plinski plamen bili zarobljeni u staklenim bocama, dok su, u isto vrijeme, riječi i poruke koje su putovale žicama curile u maxwellovski prostor, a komunikacija postajala sve intenzivnija.
 

Plamen u radu Firebirds propituje koliziju glasa, značenja i materijalnog zapisa, kao i kolektivnog prostora kakav je i postojao u tom kratkom, povijesnom trenutku. Od ranih dana elektronike, činjenica da zvuk može nastati izravno iz prostora ispunjenog plinom, bez čvrstih, vibrirajućih dijelova zvučnika smatrana je fenomenom. Slijedili su brojni pokušaji njegove šire primjene. Niti jedan nije uspio. Godine 1924. Lorenz AG iz Berlina plasirao je na tržište katodofon, ranu varijantu plazma zvučnika za visoke frekvencije. U osnovi, to je otvorena trioda na koju je priključena mala truba. S.Klein je 1950-ih elaborirao ovaj princip i opisao elektrotermalne zvučnike koristeći bogatu mješavinu platina i iridija kako bi emitirao ultrazvučne Lee De Forestove audionske valove. Vojni istraživači pri United Technologies Corporation-u u Sunnyvaleu su 1967. godine, u časopisu Nature, objavili članak u kojem je opisana varijanta elektrotermalnog prijenosnika kakav je korišten u radu Firebirds. Pod utjecajem elektronički moduliranog oksiacetilenski plamena zasićenog ionima, zrak počinje vibrirati. Kako se zrak oko plamena naizmjenično zagrijava i hladi, u njemu se stvaraju vibracije zvučnih valova, stvarajući pri tom izvor iz kojeg se zvuk širi u svim smjerovima. 'Plamen koji govori' u radu Firebirds u tom smislu slijedi zapostavljene tehnologije – uređaje koji su funkcionirali ali nisu uspjeli ući u dominantni diskurs.

Paul DeMarinis



















cheap jerseys online outlet for sale